Hrvatskom hotelijerstvu potrebno 5,2 milijarde eura ulaganja: većina hotela ulazi u fazu zastarijevanja
Hrvatsko hotelijerstvo ulazi u razdoblje u kojem više nije dovoljno oslanjati se na dobru sezonu i snažnu potražnju. Poruka s 28. Kongresa hotelijera, održanog u porečkom Pical Resortu, jest da bez ozbiljnog investicijskog ciklusa neće biti moguće zadržati konkurentnost ni podići kvalitetu domaće hotelske ponude na razinu koju danas traži tržište.
Brojke koje definiraju stanje sektora
Prema analizi HUT-a i UPUHH-a, hrvatski hoteli u prosjeku su stari 55 godina, a od posljednje veće obnove prosječno je prošlo 12 godina. Dodatno zabrinjava podatak da je 18 posto hotela posljednju značajniju obnovu imalo prije više od 20 godina.
Posebno je izražen problem kod hotela s tri zvjezdice, gdje se čak 91 posto objekata nalazi u fazi zrelosti ili opadanja. Drugim riječima, dio domaće ponude više ne prati očekivanja tržišta, ni po kvaliteti smještaja, ni po sadržaju, ni po razini ukupnog doživljaja.
Najveći dio ulaganja ide u obnovu i modernizaciju
Ukupne investicijske potrebe hrvatskog hotelijerstva u sljedećih pet godina procijenjene su na 5,2 milijarde eura. Najveći dio tog iznosa odnosi se na obnovu postojećih hotela, što jasno pokazuje da sektor najprije mora riješiti pitanje zastarjelih kapaciteta.
Većina hotela, njih 78,2 posto, planira zadržati postojeću kategoriju, dok 21,8 posto planira podizanje kvalitativne razine, uglavnom prema kategorijama s četiri i pet zvjezdica. To znači da investicije neće biti usmjerene samo na nužne građevinske zahvate, nego i na podizanje tržišne vrijednosti proizvoda.
Najavljeno je 23 novih hotela, ali to nije dovoljno
Prema anketi među turističkim kompanijama, u sljedećih pet godina planira se izgradnja 23 nova hotela. Od toga bi 17 trebalo imati četiri, a šest pet zvjezdica. Riječ je o važnom signalu da investicijski interes postoji, ali i o brojci koja pokazuje da je jaz između potreba i konkretnih planova i dalje velik.
6 hotela s 5*
Procjena industrije ide mnogo dalje od trenutačno najavljenih projekata. Prema iznesenim stavovima na kongresu, Hrvatskoj je u sljedećih deset godina potrebno između 80.000 i 100.000 novih hotelskih kreveta kako bi popravila strukturu smještajnih kapaciteta.
To je posebno važno zato što hotelski smještaj čini samo 9,2 posto ukupnih kapaciteta, što je znatno manje nego u konkurentskim mediteranskim zemljama. Upravo se u toj disproporciji vidi jedan od ključnih strukturnih problema domaćeg turizma.
Trenutačno planirani projekti važan su početak, ali sami po sebi ne mogu značajnije promijeniti strukturu ukupnog smještaja.
Zašto novih greenfield projekata nema više
Hotelijeri su na kongresu istaknuli nekoliko razloga zbog kojih je razvoj novih hotela i dalje spor. Među glavnim preprekama navode se visoke cijene zemljišta, spora lokalna administracija, pravna nesigurnost, troškovi gradnje i poslovni modeli koji ne osiguravaju dovoljno atraktivan povrat na ulaganje.
Zato sektor sve glasnije traži stabilnije i predvidljivije investicijsko okruženje, ali i nove modele razvoja, uključujući mixed-use resorte. Takvi projekti kombiniraju hotelski proizvod s drugim komercijalnim ili turističkim sadržajima kako bi ulaganje bilo održivije i financijski privlačnije.
Više kvalitetnih hotela znači i više prometa izvan sezone
Veći broj kvalitetnih hotela ne bi imao učinak samo na strukturu smještaja, nego i na sezonalnost. Prema procjenama predstavljenima na kongresu, realizacija planiranih novih hotela povećala bi udio izvansezonskih noćenja sa 17,5 na 20,2 posto, odnosno donijela oko 2,96 milijuna dodatnih noćenja izvan glavnih ljetnih mjeseci.
No, sama hotelska ulaganja neće biti dovoljna ako ih ne prati razvoj dodatnih sadržaja u destinacijama. Za uspješnije cjelogodišnje poslovanje jednako su važni prometna povezanost, događanja, kongresna infrastruktura, wellness, gastronomija i drugi motivi dolaska izvan ljetnih mjeseci.
Investicije u hotele imaju i širi fiskalni učinak
Predviđena ulaganja ne bi donijela korist samo hotelskim kompanijama i destinacijama. Prema procjenama predstavljenima na kongresu, investicijski ciklus vrijedan 5,2 milijarde eura generirao bi 493 milijuna eura jednokratnih fiskalnih prihoda, dok bi dodatna godišnja fiskalna i parafiskalna davanja nakon ulaganja iznosila 431 milijun eura.
Konkurentnost se više ne može graditi bez ulaganja i tehnologije
Na kongresu je upozoreno i na širi problem konkurentnosti hrvatskog turizma. Analiza Horwath HTL-a pokazala je da Hrvatska u odnosu na dio regionalne konkurencije usporava u investicijama, zračnoj povezanosti i privlačenju stranih gostiju. Ako se taj trend želi preokrenuti, hotel se mora početi promatrati kao strateška infrastruktura, a ne samo kao pojedinačna privatna investicija.
Istodobno, ulaganja više ne znače samo građevinske radove i podizanje kategorije. Gosti traže kvalitetu, fleksibilnost, sigurnost i jednostavno digitalno iskustvo, a sve je izraženiji i trend last minute rezervacija. Zato buduća konkurentnost hotela ovisi i o digitalizaciji, prodajnim kanalima, revenue managementu te prisutnosti na platformama na kojima putnici istražuju i biraju smještaj, uključujući i alate temeljene na umjetnoj inteligenciji.
Nagrađeni hotelski lideri
Na 28. Kongresu hotelijera tradicionalno su dodijeljene i nagrade najboljim direktorima hrvatskih hotela. Stručni žiri UPUHH-a nagrade je dodijelio u partnerstvu s međunarodnom školom za hotelijerstvo i turizam Les Roches.
- Dražen Mofardin – direktor Pical Resorta 5*, Valamar Collection, za izvrsnost u otvaranju hotela
- Lovorka Struna – Boutique Hotel Alhambra & Historic Villas, najbolja direktorica malog hotela do 50 soba
- Denis Terlević – Valamar Amicor Resort, najbolji direktor hotela s 3* i 4* s više od 50 soba
- Marko Bačić – Grand Park Hotel Rovinj, najbolji direktor velikog hotela s 5* i više od 50 soba
- Vlado Lučić – posebno priznanje za životno djelo i dugogodišnji doprinos hrvatskom hotelijerstvu
Zaključak kongresa nije dramatičan, ali jest vrlo jasan: hrvatsko hotelijerstvo još uvijek ima prostor za rast, no bez novog investicijskog ciklusa taj će prostor ostati neiskorišten. Obnova postojećih hotela, razvoj novih kapaciteta i stvaranje stabilnijih uvjeta za ulaganja postaju pitanja dugoročne održivosti i konkurentnosti cijelog turističkog sektora.
