EU turizam u prvom polugodištu porastao 1,7%: U regiji najveći porast Slovenije i Srbije
U prvih šest mjeseci 2026. turistički smještaj u EU ostvario je 1,321 milijardu noćenja, 1,7% više nego godinu ranije. U usporedivom presjeku zemalja regije najveći rast bilježe Slovenija i Srbija, dok Hrvatska i Bosna i Hercegovina ulaze u drugi dio godine uz znatno skromniju dinamiku.
Europski turizam nastavio je rasti i u 2026., ali brojke pokazuju da se potražnja ne raspoređuje jednako. Prema Eurostatu, noćenja stranih gostiju u prvom su polugodištu porasla 2,5%, dok je domaći segment povećan 0,9%. Strani gosti činili su gotovo polovicu svih noćenja u EU-u.
Slovenija i Srbija iznad europskog prosjeka
Među promatranim tržištima regije najbrže raste Slovenija. Od siječnja do lipnja ostvarila je 7,28 milijuna noćenja, odnosno 5,7% više nego godinu ranije. Posebno je snažna bila međunarodna potražnja: strani gosti ostvarili su 5,2 milijuna noćenja, uz rast od 6,8%.
Sličan rezultat bilježi Srbija. U prvom polugodištu ostvareno je gotovo 5,99 milijuna noćenja, 5% više nego u istom razdoblju 2025. Domaća noćenja porasla su 4,6%, a strana 5,4%.
Podaci za Srbiju usporedivi su s Eurostatovom analizom po dva važna kriterija: odnose se na siječanj–lipanj 2026. i mjere turistička noćenja. Ipak, treba imati na umu da nacionalne metodologije nisu u svim detaljima identične harmoniziranoj Eurostatovoj statistici.
Hrvatska na 0,5%, BiH na 1%
Hrvatska je najdominantnija turistička destinacija u regiji. Samim time teško je odrđati konstantan rast, pa je tako Hrvatska u istom razdoblju ostvarila 26 milijuna noćenja, samo 0,5% više nego lani. Pritom su domaća noćenja porasla 7,7%, dok su strana pala 0,6%. Takva struktura pokazuje da je domaće tržište praktički kompenziralo slabiji rezultat međunarodne potražnje.
Bosna i Hercegovina zabilježila je 1,82 milijuna noćenja, uz rast od 1%. Domaća noćenja povećana su 4,3%, dok su strana pala 0,5%. I podaci BiH odnose se na cijelo prvo polugodište i isti osnovni pokazatelj kao Eurostatova analiza, pa su prikladni za regionalnu usporedbu.
Regija se dijeli na dva različita tempa rasta
Brojke zasad pokazuju prilično jasnu podjelu. Slovenija i Srbija rastu oko tri puta brže od prosjeka EU-a, dok su Hrvatska i BiH ispod njega. Još je zanimljivije što Hrvatska i BiH rast održavaju prvenstveno zahvaljujući domaćoj potražnji, u trenutku kada je na razini EU-a upravo međunarodni promet glavni izvor povećanja noćenja.
Za turističke kompanije to je važan signal pred završni dio godine. Sam rast europske potražnje ne znači automatski rast svake destinacije. Dostupnost, cijene, struktura proizvoda i sposobnost privlačenja međunarodnih gostiju izvan vrhunca ljetne sezone sve više određuju tko uzima veći dio tržišta.
Crna Gora i Albanija nisu uključene u ovu usporedbu. U korištenim službenim objavama podaci koje smo prethodno analizirali odnosili su se na drugačije razdoblje ili pokazatelj — primjerice samo na lipanj ili na broj gostiju umjesto noćenja. Njihovo uključivanje uz polugodišnje podatke drugih zemalja zato bi moglo stvoriti pogrešan dojam o relativnom rezultatu.
