Biometrija i digitalne putovnice: europski putnici najoprezniji prema novim tehnologijama
IATA-ino istraživanje za 2026. pokazuje velik interes za jednostavnija putovanja, ali i zabrinutost za osobne podatke. Umjetna inteligencija već sudjeluje u planiranju putovanja gotovo polovice ispitanika.
Europski putnici spremni su prihvatiti digitalne putovnice i biometrijsku identifikaciju, no oprezniji su od putnika u drugim dijelovima svijeta. Prema IATA-inu istraživanju Global Passenger Survey za 2026., njih 70 posto pristalo bi podijeliti biometrijske podatke radi jednostavnijeg prolaska kroz zračnu luku. Globalni prosjek iznosi 78 posto.
Slična razlika postoji kod digitalnih putovnica. Za njihovu upotrebu pri internetskoj prijavi na let zainteresirano je 79 posto europskih ispitanika, u usporedbi s 84 posto na globalnoj razini. Europski oprez zato ne treba tumačiti kao odbijanje tehnologije: i dalje je riječ o velikoj većini zainteresiranih putnika.
Istraživanje, čije je rezultate IATA objavila 28. listopada, temelji se na više od 10.000 odgovora iz više od 200 zemalja.
Brži prolazak kroz zračnu luku ima cijenu povjerenja
Biometrijska identifikacija postaje uobičajen dio putovanja. Tijekom prethodnih 12 mjeseci s njom se susrelo 58 posto ispitanika, dok je 2022. taj udio iznosio 34 posto.
Međutim, spremnost na korištenje tehnologije prati zabrinutost zbog načina obrade podataka. Na globalnoj razini 59 posto ispitanika brine mogućnost povrede sigurnosti podataka, 49 posto njihovo dijeljenje s drugim organizacijama, a 41 posto nedovoljno jasne informacije o tome kako se osobnim podacima postupa.
Aviokompanijama i zračnim lukama to daje važnu smjernicu: uz obećanje kraćih redova potrebno je jasno objasniti koje podatke prikupljaju, zašto ih trebaju i kako ih štite.
Nick Careen, IATA-in viši potpredsjednik za operacije, sigurnost i zaštitu, ističe da šira primjena digitalnih putovnica zahtijeva dogovor država o njihovu sigurnom izdavanju i prihvaćanju. Interes putnika sam po sebi nije dovoljan za njihovu univerzalnu upotrebu.
AI ulazi u planiranje, ali Europa zaostaje za prosjekom
Umjetnu inteligenciju za planiranje putovanja koristilo je 49 posto ispitanika u svijetu. U Europi je taj udio znatno niži i iznosi 35 posto, dok na Bliskom istoku doseže 72 posto.
Putnici AI najčešće koriste za konkretne zadatke. Letove prema određenoj destinaciji na taj je način tražio 21 posto ispitanika, najjeftinije letove 19 posto, a inspiraciju za sljedeće putovanje 17 posto.
Za aviokompanije to otvara pitanje kako korisnika iz razgovora s AI alatom dovesti do stvarne rezervacije. Careen upozorava da ponuda mora biti vidljiva u tim alatima, uz jednostavan nastavak prema kupnji.
Za turističke agencije moguća poslovna prilika leži u provjeri i razradi takvih početnih prijedloga: od dostupnosti i uvjeta tarife do izvedivosti itinerara. Podatak o korištenju AI-ja pritom ne znači da su ispitanici preko njega i rezervirali putovanje.
Složeni uvjeti ulaska mogu presuditi pri izboru destinacije
Dok tehnologija pojednostavnjuje dio putovanja, administrativni zahtjevi i dalje odvraćaju putnike. Uvjeti ulaska u neku zemlju obeshrabrili su 43 posto ispitanika od posjeta destinaciji, u usporedbi s 33 posto u istraživanju iz 2025. U Europi taj udio iznosi 38 posto.
Među onima koje su takvi zahtjevi odvratili od putovanja, 53 posto navodi složenost postupka. Troškove i privatnost spominje po 17 posto.
Putnici pritom pokazuju interes za ranije rješavanje formalnosti: 86 posto vjerojatno bi dostavilo potrebne podatke digitalno prije polaska kako bi ubrzalo postupke, a 60 posto preferira internetsko podnošenje zahtjeva za vizu.
