Turistički paradoks u Srbiji: Broj gostiju raste, ali zarada pada
Srbija na početku godine bilježi odlične fizičke pokazatelje i dvoznamenkasti rast turističkog prometa, no financijska bilanca Narodne banke Srbije otkriva ozbiljan strukturni problem i rekordan odljev deviza.
Iako hoteli i ljetovališta u Srbiji bilježe solidnu popunjenost, a statistika bilježi rast dolazaka turista od 7,8 posto u prva četiri mjeseca, stvarni financijski učinak potpuno je podbacio. Strani i domaći gosti u zemlji troše znatno opreznije nego prošle godine, dok s druge strane, građani Srbije masovno putuju u inozemstvo i tamo ostavljaju povijesno visoke iznose. Rezultat je dramatično produbljivanje deficita u razmjeni turističkih usluga sa svijetom, koji se u prvom kvartalu gotovo udvostručio i dosegnuo 452 milijuna eura.
Gosti u Srbiji režu troškove i zaobilaze hotele
Financijski podaci za prva tri mjeseca pokazuju da su prihodi od stranih turista pali na 589 milijuna eura, što je osjetan pad u odnosu na 626 milijuna eura iz istog razdoblja prošle godine. Ovaj pad prihoda dogodio se unatoč činjenici da su ugostiteljske usluge u prosjeku poskupjele za 6,4 posto. Ključ odgovora leži u detaljnoj statistici cijena: dok su restorani i kafići podignuli cijene za gotovo osam posto, usluge smještaja su minimalno pojeftinile.
Za travel industriju i hotelijere ovo je jasan pokazatelj promjene ponašanja potrošača. Turisti koji posjećuju Srbiju očito svjesno bježe od klasičnih hotelskih aranžmana s uključenom prehranom. Umjesto toga, masovno biraju privatni apartmanski smještaj i pripremu hrane u vlastitoj režiji ili kupovinu u supermarketima. Izvanpansionka potrošnja, koja je ključna za profitabilnost destinacije, ozbiljno je pogođena jer se gosti odriču dodatnih usluga i luksuza kako bi amortizirali opći rast troškova života.
Outbound turizam u potpunoj ekspanziji unatoč inflaciji
Dok domaća potrošnja stagnira, agencije koje se bave organizacijom putovanja u inozemstvo (outbound) proživljavaju zlatno razdoblje. Građani Srbije su u prva tri mjeseca na putovanja izvan zemlje potrošili nevjerojatnih milijardu i trideset milijuna eura. Najveći dio tog kolača, čak 911 milijuna eura, otpada na privatna turistička putovanja, što dokazuje da je želja za stranim destinacijama jača od inflatornih pritisaka.
Zanimljivo je da i poslovni turizam bilježi stabilan rast. Korporativna putovanja i MICE sektor generirali su 130 milijuna eura odljeva, što pokazuje visoku dinamiku regionalnih i međunarodnih poslovnih aktivnosti tamošnjih tvrtki. Narodna banka Srbije ovaj pojačani odljev novca djelomično pripisuje višem životnom standardu i rastu raspoloživog dohotka, ali i činjenici da su zbog globalne inflacije sami aranžmani, avio-karte i smještaj na stranim destinacijama postali znatno skuplji nego lani. Ako se ovaj tempo nastavi, ukupni turistički deficit zemlje do kraja godine mogao bi lagano premašiti prošlogodišnji rekordan minus od 1,759 milijardi eura.
Dugoročni spas se traži u velikim projektima
Unatoč trenutačnim minusima u turističkoj bilanci, monetarne vlasti u Beogradu ne pokazuju znakove panike i situaciju promatraju kroz prizmu makroekonomskih kretanja u širem uslužnom sektoru. Ukupna razmjena usluga u zemlji i dalje bilježi stabilan suficit, pa se privremeni odljev u turizmu smatra održivim.
Glavni razlog za optimizam u srednjoročnom razdoblju je nadolazeća međunarodna izložba EXPO 2027, koja će se održati u Beogradu. S obzirom na to da je sudjelovanje već potvrdilo više od 130 zemalja, cijeli se turistički sektor priprema za masovni dolazak stranih delegacija i posjetitelja visoke platne moći. Očekuje se da će taj megadogađaj izravno preokrenuti bilancu i donijeti snažan skok izvoza turističkih usluga. Do tada, pred hotelijerima i destinacijskim menadžerima ostaje izazov kako preurediti ponudu i motivirati trenutačne goste da novac troše unutar lokalnog turističkog lanca, a ne samo na bazična noćenja.
Izvor: Biznis.rs
