Tržište kratkoročnog najma u Albaniji bilježi snažan rast
Tržište kratkoročnog najma u Albaniji nastavlja s usponom, potaknuto sve većom turističkom potražnjom koja podiže i stope popunjenosti i cijene smještaja.
U lipnju 2026. godine zabilježeno je oko 284.300 noćenja, što predstavlja rast od 23 % u odnosu na isti mjesec 2025. godine. Istovremeno, broj raspoloživih nekretnina porastao je za 9,3 % te dosegnuo 31.600 smještajnih jedinica. Viša potražnja podigla je i prosječnu popunjenost na 60 % (u odnosu na 55 % godinu dana ranije), dok je prosječna cijena po noćenju porasla za 5,5 %, dosegnuvši 65,85 eura.
Uzlazni trend je sveobuhvatan: unutar godinu dana broj rezerviranih noćenja povećao se za 18 %, a prihodi na tržištu za 20 %, dosegnuvši iznos od 144 milijuna eura. Ovakav razvoj događaja ponajviše je povezan s navikama modernih putnika koji sve češće biraju apartmane i kuće za odmor umjesto klasičnih hotela. Istovremeno, Albanija je 2025. godine zabilježila najveći porast aktivnih oglasa za kratkoročni najam na Balkanu, što potvrđuje brzu ekspanziju ovog sektora.
Status ključnih turističkih investicija u susjedstvu
U međuvremenu, na vidiku su i važne promjene vezane uz dva velika projekta s velikim utjecajem na turizam u susjednoj zemlji
1. Međunarodna zračna luka Vlora (Valona)
Građevinska tvrtka MABCO Constructions osporila je odluku albanske vlade o prijevremenom raskidu koncesijskog ugovora za izgradnju Međunarodne zračne luke Vlora te zatražila pokretanje pregovora za rješavanje nastalog spora. Tvrtka raskid naziva neosnovanim i ističe kako su kašnjenja u završetku i stavljanju zračne luke u funkciju u velikoj mjeri uzrokovana radnjama i propustima nadležnih albanskih institucija.
Također odbacuju tvrdnju da je unutrašnji sukob među partnerima u konzorciju isključivo privatna stvar, naglašavajući da on izravno utječe na provedbu koncesije, a time i na javni interes. Iz MABCO-a poručuju da su poduzeli konkretne korake za unaprjeđenje projekta, uključujući suradnju s međunarodnim tvrtkama na tehničkoj podršci, certifikaciji i operativnoj pripremi zračne luke. Svojim dopisom traže da pregovori s vladom prethode bilo kakvim arbitražnim postupcima kako bi se pronašlo rješenje koje će omogućiti uspješan završetak projekta.
2. Projekt luke u Draču (Durrës)
S druge strane, povlačenje emiratskog investitora Muhameda Alabbara iz projekta obnove i modernizacije luke u Draču predstavlja značajan udarac za albansko gospodarstvo i investicijski profil zemlje. Ambiciozni projekt predviđao je izgradnju nove trgovačke luke u Porto Romanu i luksuzne marine u Draču, uz milijarderska ulaganja i snažan razvojni potencijal.
Otkazivanje natječaja i odlazak ulagača mogli bi Albaniju opteretiti visokim odštetama, istovremeno stvarajući nesigurnost oko budućnosti same luke, koja predstavlja ključno čvorište za trgovinu u zemlji. Osim izravnih ekonomskih posljedica, ovaj razvoj događaja otvara pitanja o vjerodostojnosti albanskog investicijskog okruženja, s obzirom na to da bi propast ovako golemog projekta mogla narušiti povjerenje i drugih stranih ulagača.
Albanija se nalazi na povijesnoj prekretnici. Dok privatni sektor kratkoročnog najma ruši rekorde i potvrđuje zemlju kao novu zvijezdu balkanskog turizma, megaprojekti poput zračne luke u Vlori i marine u Draču upozoravaju na krhkost velikih državnih investicija. Za dugoročni uspjeh i privlačenje ozbiljnog kapitala, Albanija će morati pokazati veću pravnu sigurnost i transparentnost. S druge strane, za investitore i putnike, privatni smještaj ostaje svijetla točka i tržište puno neiskorištenog potencijala.
