Pregled najavljenih štrajkova u zračnom, željezničkom i javnom prijevozu te vodič kroz prava putnika, pravila po zemljama i korake koje treba poduzeti kad je putovanje otkazano.
Za putnika nije svejedno tko štrajka. O tome ovisi koliko će poremećaj trajati, koliko se ranije najavljuje i ima li pravo na odštetu.
Kontrolori leta štrajkaju rjeđe nego druge skupine, ali s najvećim učinkom. Kad stane kontrola zračnog prometa jedne zemlje, pogođeni su i letovi koji samo prelijeću njezin zračni prostor. Zato francuski štrajk može otkazati let iz Zagreba za Španjolsku.
Štrajk osoblja aviokompanije (pilota, kabinskog osoblja) pogađa samo tog prijevoznika, ali ponekad traje danima. Takav je primjer bio štrajk easyJeta u Francuskoj, koji je u kolovozu otkazao stotinjak letova.
Treća skupina su zemaljske službe i zaštitari u zračnim lukama. Rezultat su najčešće kašnjenja, duži redovi i problemi s prtljagom, a ne masovna otkazivanja. Primjeri su štrajk Groundforcea u Barceloni i štrajk Swissporta u Palmi. Kad se takvom štrajku pridruže zaštitari, zračna luka može ostati bez odlazaka.
Na željeznici i u javnom prijevozu štrajkovi su češći i obično kraći, od nekoliko sati do jednog dana. Često se poklapaju s općim štrajkovima, pa istog dana stanu i vlakovi i gradski prijevoz, kao tijekom 24-satnog štrajka talijanske željeznice u rujnu.
Kad je let otkazan zbog štrajka, Uredba (EZ) br. 261/2004 putniku daje dva prava koja ne ovise o uzroku otkazivanja. Treće, novčana odšteta, ovisi o tome tko štrajka.
Putnik bira između povrata novca i preusmjeravanja na drugi let.
UvijekObroci, osvježenje i, ako je potrebno, smještaj dok putnik čeka zamjenski let.
UvijekOvisi o tome tko štrajka i kada je putnik obaviješten.
Ovisi o uzrokuIma li odštete?
Pravila se mijenjaju
Nova uredba prvi put propisuje otvoreni popis izvanrednih okolnosti, na kojem su i štrajkovi u zračnim lukama, kontroli zračnog prometa i zemaljskim službama. Do njezine primjene vrijede postojeća pravila i sudska praksa. Detaljnije o reformi piše u članku EU prelomila u korist putnika, zrakoplovne kompanije nezadovoljne.
Za vlakove vrijedi Uredba (EU) 2021/782, koja se primjenjuje od 7. lipnja 2023. Ovdje je pravilo povoljnije za putnike nego u zrakoplovstvu.
Odšteta zbog kašnjenja
Štrajk vlastitog osoblja prijevoznika ne smatra se višom silom, pa pravo na odštetu ostaje.
Prijevoznik ne plaća odštetu za višu silu, poput ekstremnog vremena.
Zahtjev se podnosi prijevozniku, najkasnije tri mjeseca nakon putovanja.
Ne krećite na aerodrom ili kolodvor prije nego provjerite status putovanja u aplikaciji ili na stranici prijevoznika. Kod velikih štrajkova aviokompanije otkazuju letove dan ili dva ranije i šalju poruku putnicima, a željeznice objavljuju popis zajamčenih vlakova.
Ako je let otkazan, ponudu za preusmjeravanje ne morate prihvatiti odmah. Usporedite je s povratom novca, posebno ako postoji raniji vlak ili let drugog prijevoznika.
Sačuvajte račune za hranu, smještaj i prijevoz. Aviokompanija ih mora pokriti ako vam skrb nije osigurala sama.
Putnici s paket-aranžmanom ili kartom kupljenom preko agencije trebaju se najprije obratiti agenciji. Agencija rezervaciju vidi u cjelini, zajedno s hotelom i transferima, i može promijeniti sve dijelove odjednom.
Francuski kontrolori leta godinama su bili glavni uzrok štrajkova u europskom zračnom prometu. Zakon donesen krajem 2023. obvezuje ih da sudjelovanje u štrajku najave pojedinačno, najkasnije u podne dva dana prije štrajka. Na temelju tih prijava uprava civilnog zrakoplovstva DGAC traži od aviokompanija da unaprijed smanje broj letova. Za putnike to znači ranije obavijesti i manje otkazivanja u zadnji čas. Problemi s preletima ostaju. O tome kako aviokompanije gledaju na takve poremećaje piše u članku Ryanair inzistira na boljoj regulaciji kontrole leta u Europi.
U Italiji su štrajkovi u prometu česti, ali najstrože uređeni. Tijekom štrajka u zračnom prometu moraju se obaviti svi letovi s polaskom između 7 i 10 te između 18 i 21 sat. Popis dodatno zajamčenih letova objavljuje nacionalna agencija za civilno zrakoplovstvo ENAC. Štrajkovi se objavljuju unaprijed u kalendaru ministarstva prometa, pa se oko njih može planirati. Primjer je štrajk 20. i 21. studenoga.
Za svaki najavljeni štrajk ministarstvo prometa određuje minimalne usluge, odnosno postotak letova koji se mora obaviti. Za letove prema otocima taj je postotak redovito viši nego za letove unutar kopna. Aviokompanija zatim sama odlučuje koje će letove zadržati. Zato putnik do zadnjeg dana ne zna je li baš njegov let zaštićen. Isti sustav minimalnih usluga vrijedi i za štrajkove na željeznici, kao krajem listopada.
U Belgiji promet najčešće ne prekidaju štrajkovi u zrakoplovstvu, nego nacionalni sindikalni dani akcije. Zračna luka Bruxelles na takve je dane više puta otkazala sve odlaske, u studenom 2025. i u ožujku 2026. Zračna luka Charleroi često se potpuno zatvori. U listopadu je štrajk dijela zemaljskog osoblja u Bruxellesu doveo do otkazivanja oko 140 letova.
U Nizozemskoj su poremećaji najčešće povezani sa Schipholom i zemaljskim osobljem. Opći štrajkovi javnog prijevoza otežavaju i sam dolazak do zračne luke, kao kad je Nizozemska 9. rujna ostala bez javnog prijevoza.
Kad putujete preko Italije, Francuske ili Belgije, isplati se pogledati ovu stranicu nekoliko dana prije polaska. Ondje se štrajkovi najavljuju unaprijed, pa ima vremena za promjenu rezervacije.