Hrvatska je na vrhu zemalja na Mediteranu ovisnih o ljetu: Podaci za 2026. otkrivaju gdje leži stvarni prostor za rast
Dok zračni prijevoznici u kasnu jesen značajno povećavaju broj sjedala za južnu Europu, domaći turistički sektor i dalje pati od ekstremne sezonalnosti. Nova analiza Data Appeala i Mabriana donosi konkretne smjernice kako promijeniti poslovni model i privući goste visoke platežne moći u hladnijem dijelu godine.
Jaz u sezonalnosti: Španjolski model nasuprot jadranske stvarnosti
Južni Mediteran u prosjeku ostvaruje čak 59,1 posto svog turističkog prometa tijekom ljetnih mjeseci, no ta brojka skriva goleme razlike među pojedinim zemljama. Dok se zapadni dio regije uspješno transformirao u cjelogodišnje destinacije, istočni i dalje gotovo isključivo ovisi o suncu i moru.
Španjolska se pozicionirala kao lider u borbi protiv sezonalnosti s ljetnom ovisnošću od svega 52,8 posto. Slijede je Portugal s 54,5 posto i Italija s 58,7 posto, što pokazuje da su njihovi hoteli, agencije i DMC-jevi uspjeli diverzificirati ponudu kroz kulturni, gastro i gradski turizam.
Na samom začelju ove ljestvice nalaze se Grčka i Hrvatska. Dok Grčka s 72,9 posto ovisnosti već pokazuje rane znakove širenja aktivnosti na predsezonu i podsezonu, Hrvatska bilježi radikalnih 79,1 posto. Za domaće hotelijere i agencije to je jasan signal da se strategija upravljanja destinacijama mora temeljito mijenjati ako se želi postići dugoročna ekonomska održivost.
Potpuno različiti profili gostiju u prvom i četvrtom kvartalu
Za uspješno punjenje kapaciteta izvan sezone ključno je razumjeti da jesenski i zimski putnici nemaju iste motive ni budžete. Podaci s tržišta jasno identificiraju dvije posve različite skupine na koje menadžment destinacija mora računati.
Prvi val, koji dolazi u razdoblju od siječnja do ožujka, uglavnom čine parovi s bližih, regionalnih tržišta. Oni češće biraju smještaj srednje kategorije (tri zvjezdice), a motivirani su kratkim vikend odmorima, istraživanjem gradova i lokalnom gastronomijom.
Nasuprot njima, razdoblje od listopada do prosinca privlači goste s tradicionalnih, jakih europskih emitivnih tržišta koji zapravo žele produžiti osjećaj ljeta. Ova grupa ima znatno veću kupovnu moć, preferira luksuzne hotele s četiri i pet zvjezdica te traži personalizirana i visoko kurirana iskustva. Upravo u ovom segmentu leži najveća prilika za povećanje prihoda po raspoloživoj sobi (RevPAR) u trenucima kada se ljetne gužve raziđu.
Zračni kapaciteti i događaji kao poluge za redistribuciju potražnje
Jedan od najvećih izazova izvansezonskog poslovanja – nedostatak direktnih letova – polako se rješava. Najave za četvrti kvartal 2026. godine pokazuju da avioprijevoznici prepoznaju potencijal regije. U razdoblju od listopada do prosinca zračni kapaciteti prema pet promatranih mediteranskih zemalja rast će za 4,6 posto, što u brojkama znači preko 96 milijuna osiguranih sjedala.
Grčka u tom segmentu predvodi s dvoznamenkastim rastom aviokapaciteta od 10,7 posto, dok će Španjolska rasti za 5,4, a Italija za 4,2 posto. Povećanje broja sjedala bilježe i tradicionalni i low-cost prijevoznici, što destinacijama otvara prostor za kreiranje novih paketa u suradnji s turoperatorima.
Uz bolju povezanost, ključni pokretač prometa postaju in-destination događanja. Analiza pokazuje da se između 53 i 72 posto svih manifestacija na jugu Europe već sada prirodno održava izvan ljetne špice, a one generiraju do 73 posto ukupne godišnje posjećenosti događanja. B2B segment, kulturni festivali i sportske manifestacije predstavljaju infrastrukturu koja može privući posjetitelje i dati smisao otvorenim hotelima i restoranima tijekom zime.
Iskoristite “prozore klimatske prednosti” i cjenovne prednosti
Zanimljiv strateški alat koji izvješće donosi je Indeks percepcije klime (PCI). On definira razdoblja u kojima su stvarni vremenski uvjeti na destinaciji znatno ugodniji nego što to prosječni putnik iz sjeverne ili zapadne Europe očekuje. Dok većina zemalja ima dva takva prozora (kasna zima i jesen), Hrvatska i Portugal profitiraju od dodatnog proljetnog prozora.
Kada se ti mikroklimatski uvjeti spoje s činjenicom da tržišta poput Velike Britanije, Njemačke i Francuske većinu svojih godišnjih odmora (između 53 i 63 posto) koriste izvan ljetne špice, otvara se ogroman prostor za ciljane, nišne kampanje.
Financijski poticaj za putnike u tom razdoblju je iznimno snažan. Cijene hotelskog smještaja u zimskim mjesecima drastično padaju u odnosu na ljeto 2025. godine. Hoteli s tri zvjezdice jeftiniji su za četvrtinu, oni s četiri zvjezdice za 22 posto, dok se luksuzni objekti s pet zvjezdica mogu rezervirati za čak trećinu manji iznos. Kombinacija vrhunske usluge po znatno nižim cijenama, ugodnog vremena i autentičnih kulturnih ili aktivnih doživljaja u prirodi formula je kojom turistička industrija može preoblikovati poslovanje i konačno se odmaknuti od stopostotne ovisnosti o ljetnoj prognozi.
