Brüssel schränkt regionale Flughäfen mit neuen Vorschriften ein!
Europska komisija priprema restriktivniji pravni okvir za državne potpore u zrakoplovstvu. To je izazvalo oštru reakciju udruženja ACI EUROPE koje upozorava na ozbiljne posljedice za povezivost i lokalne ekonomije.
Europski regionalni aerodromi su ključne točke za disperziju turističkog prometa i gospodarski razvoj izoliranijih regija. Međutim, našli su se pred ozbiljnim izazovom. Europska komisija planira uvesti znatno stroža pravila za dodjelu državnih potpora. To je izazvalo uzbunu u avioindustriji. Udruženje ACI EUROPE, koje predstavlja više od 600 zračnih luka na Starom kontinentu, uputilo je službeno upozorenje Bruxellesu tijekom javne rasprave. Prema njihovoj ocjeni, novi regulatorni smjer mogao bi stvoriti duboke ekonomske razlike unutar Unije. Također, mogao bi direktno ugroziti destinacije koje ovise o sezonskim aviolinijama.
Financijski pritisak na operacije manjih zračnih luka
Glavni kamen spoticanja u novom prijedlogu Komisije je planirano ograničavanje operativnih potpora na rok od samo pet godina. Istovremeno se uvode rigorozniji uvjeti za aerodrome koji godišnje ugoste između 500 tisuća i milijun putnika. Olivier Jankovec, generalni direktor udruženja ACI EUROPE, naglašava kako ovakav pristup potpuno ignorira tržišnu realnost manjih zračnih luka.
Ti objekti nemaju ekonomiju obujma, a konstantno se bore s izrazitom sezonalnošću, fluktuacijama u potražnji i visokom inflacijom. Uz to, niskobudžetne zrakoplovne kompanije drže većinu prometa u ovim regijama. Iznimno su fleksibilne i lako sele svoje kapacitete tamo gdje su troškovi niži. Bez mogućnosti stabilne državne potpore za pokrivanje osnovnih operativnih troškova, mnogim manjim aerodromima prijeti poslovna neodrživost. U najgorem slučaju, prijeti im čak i zatvaranje.
Investicijska blokada u jeku zelene tranzicije
Novi paket pravila donosi i radikalan rez za srednje velike aerodrome. Bruxelles, naime, predlaže potpuni prekid investicijskih potpora za sve zračne luke koje prebacuju brojku od tri milijuna putnika godišnje. Iz industrije apeliraju da se ta granica podigne na pet milijuna putnika. To je zato što se srednji aerodromi trenutno nalaze pred najvećim investicijskim ciklusom u povijesti.
Upravitelji infrastrukture moraju financirati skupe projekte dekarbonizacije, prilagodbe klimatskim promjenama, jačanja kibernetičke sigurnosti te digitalizacije sustava. Sve to rade kako bi zadovoljili sve strože europske direktive. Riječ je o dugoročnim kapitalnim ulaganjima koja imaju vrlo nizak i spor povrat investicije. Zbog toga ih je gotovo nemoguće u potpunosti financirati isključivo iz privatnih izvora ili komercijalnih kredita.
Kraj potpora za nove linije ugrožava produljenje sezone
Treći segment koji izravno pogađa turoperatore i zrakoplovne kompanije jest planirano ukidanje takozvanih potpora za pokretanje novih ruta (start-up aids). Ove su subvencije godinama služile kao ključni alat. Regionalne turističke zajednice i aerodromi njima su privlačili prijevoznike na nove, još neafirmirane linije. Tako su preuzimali dio početnog financijskog rizika.
Ukidanjem ovog mehanizma regije gube mogućnost diversifikacije svojih tržišta i rasta povezanosti. Posljedica će biti daljnja koncentracija zračnog prometa na nekoliko najvećih, ionako preopterećenih europskih čvorišta. To izravno potkopava napore turističke industrije koja godinama ulaže u produljenje sezone na predsezonu i podsezonu kroz stabilne aviolinije.
Ako Europska komisija ne revidira svoj nacrt i ne uskladi ga sa stvarnim stanjem na tržištu, europske regije mogle bi platiti visoku cijenu kroz gubitak radnih mjesta i smanjenje gospodarske aktivnosti. Zrakoplovni sektor i zračna povezivost trenutno podržavaju oko 14 milijuna radnih mjesta. Također, generiraju pet posto europskog BDP-a, što jasno pokazuje koliki je ulog u ovoj regulatornoj bitci.
