Hrvatski English Deutsch

Ivan Ilijašić: AI koriste svi u turizmu, ali malo tko zna kako izvući stvarnu korist

Ivan Ilijašić: AI koriste svi u turizmu, ali malo tko zna kako izvući stvarnu korist

Umjetna inteligencija postala je nezaobilazna tema u hotelijerstvu i turističkim agencijama. Iako mnoge tvrtke eksperimentiraju s AI alatima, još uvijek ne znaju odakle krenuti, koje procese automatizirati i kako ostvariti konkretne poslovne rezultate.

Umjetna inteligencija (AI) nesumnjivo je jedna od najaktualnijih tema u turističkoj industriji, čak do te mjere da neki sudionici manje pozornosti posvećuju provizijama OTA kanala i drugim temama izravno povezanima s prihodima.

Razlog je jednostavan. Uz rast prihoda, mnoge tvrtke intenzivno razmišljaju o optimizaciji poslovnih procesa, a time i vlastitih troškova.

AI je u posljednje dvije godine postao stalna tema na konferencijama posvećenima hotelijerstvu, no razmak između priče i prakse još je prilično velik. Većina hotela i turističkih agencija već isprobava neki oblik AI alata, ali rijetko tko ima jasan plan što prvo automatizirati, a što ostaviti čovjeku.

Prema istraživanju tvrtke h2c iz 2025. godine, 78% hotelskih lanaca već koristi AI u nekom obliku, ali samo 6% ima cjelovitu strategiju njegove primjene.

78%
hotelskih lanaca koristi neki oblik AI-ja
6%
ima cjelovitu strategiju primjene AI-ja

Izvor: istraživanje h2c iz 2025., prema dostavljenom autorskom tekstu.

Razlika između tih dviju brojki upravo je prostor u kojem se danas odlučuje tko će AI pretvoriti u konkurentsku prednost, a kome će ostati trošak bez konkretnih rezultata.

Dodatni problem stvara način na koji se o umjetnoj inteligenciji govori u medijima i na LinkedInu. Svakodnevno možemo pročitati tvrdnje da su pojedine tvrtke potpuno automatizirale administraciju, korisničku podršku ili prodajne aktivnosti. Istodobno, OTA platforme uvode mogućnosti pretraživanja i rezerviranja putem AI agenata integriranih u ChatGPT i slične platforme.

U praksi su mnogi takvi projekti i objave više usmjereni na promociju nego na dokazivanje konkretnih poslovnih rezultata. Dio LinkedIn sadržaja zapravo je prodajna komunikacija tvrtki koje nude implementaciju AI automatizacije.

Što turistički sektor zapravo želi od umjetne inteligencije?

Nedavno smo proveli istraživanje putem Meta platforme kako bismo saznali koje probleme turističke tvrtke pokušavaju riješiti umjetnom inteligencijom.

Kroz vlastite oglasne kampanje usmjerene prema hotelijerstvu i turističkoj industriji prikupili smo gotovo 1.000 odgovora djelatnika hotela, turističkih agencija i turoperatora iz Hrvatske, srednje Europe, Portugala i Španjolske.

Očekivali smo da će najveći interes biti usmjeren na integracije sustava, usklađivanje provizija OTA kanala, automatizaciju administracije i razvoj strategija primjene AI-ja. Rezultati su pokazali nešto drugo.

Trećina ispitanika reagirala je odgovorima poput:

  • „Počeo sam koristiti AI, ali ne znam kako.”
  • „Kako koristiti AI da to ima smisla i da ne gubimo vrijeme?”
  • „Ne znam odakle prvo početi.”

Dodatnih 20% odgovora odnosilo se na administrativne procese i pitanje kako smanjiti stotine sati koje zaposlenici troše na ponavljajuće zadatke. Oko 12% odgovora bilo je povezano s automatizacijom korisničke podrške, dok se svega 15% odnosilo na razvoj AI strategije za podršku prodaji.

Što turističke tvrtke žele riješiti pomoću AI-ja?
Ne znaju kako početi33%
Administrativni poslovi20%
AI strategija za prodaju15%
Korisnička podrška12%

Približni udjeli odgovora iz autorova istraživanja putem Meta kampanja (gotovo 1.000 sudionika). Kategorije ne obuhvaćaju sve odgovore i uzorak nije reprezentativan za cijelu industriju. Širina stupaca prikazana je na ljestvici od 0 do 100%.

Dio odgovora otkrio je i zabrinutost među voditeljima tvrtki i odjela. Mnogi vide kako druge tvrtke koriste umjetnu inteligenciju, dok sami nisu sigurni kako je primijeniti i rade li nešto pogrešno.

Stječe se dojam da velik broj turističkih poduzeća, u razdoblju globalne nesigurnosti i rasta životnih troškova, prije svega razmišlja o smanjenju troškova. Razvoj prodaje uz pomoć AI-ja dolazi tek nakon toga, vjerojatno zato što mnogi još nemaju jasnu predodžbu što i kako mogu napraviti.

Zamka u koju upada najviše hotela i turističkih agencija

Jedan od najrizičnijih prvih poteza jest uvođenje chatbota namijenjenog gostima. Razlog je jednostavan: takvo rješenje ovisi o podacima koji u mnogim hotelima još nisu kvalitetno organizirani.

Isti gost često postoji u četiri različita zapisa – u sustavu za rezervacije, CRM-u, mailing listi i evidenciji programa vjernosti. Chatbot koji nema pristup cjelovitim informacijama djeluje neinformirano upravo u trenutku kada gost traži konkretan odgovor.

Ispravan redoslijed zapravo je obrnut od onoga koji većina uprava prirodno poželi. Najprije je potrebno organizirati podatke, zatim automatizirati ponavljajuće pozadinske procese poput administracije, usklađivanja i prijenosa podataka. Tek nakon toga dolazi sloj usmjeren prema gostu – personalizacija i razgovorni asistenti.

Preporučeni redoslijed uvođenja AI-ja
1. Organizacija podataka
Uredni, povezani i pouzdani poslovni podaci
2. Automatizacija administracije
Ponavljajući zadaci, izvještaji i prijenos informacija
3. Personalizacija i komunikacija
AI asistenti, preporuke i komunikacija s gostima

Tada se više ne bismo trebali susretati sa situacijama u kojima chatbot gostu odgovara: „Ja sam novi chatbot koji je nedavno postavljen i još učim.”

Najbolji prvi AI projekti često su dosadni i neatraktivni

Svaki AI projekt u hotelu ili turističkoj agenciji na kraju ima jedan od dva cilja: ostvariti više prihoda od istog broja gostiju ili smanjiti trošak obavljanja postojećih zadataka.

Problem nastaje kada se odabere pogrešan početni projekt. Mnoge uprave žele odmah krenuti s nečim vidljivim gostima – chatbotom na recepciji, personaliziranom ponudom ili pametnim određivanjem cijena. Međutim, upravo takvi projekti snažno ovise o kvalitetnim podacima i mogu zahtijevati dulje razdoblje prije nego što pokažu rezultate.

Praksa često pokazuje suprotno: najbolji prvi projekti zapravo su dosadni.

To su zadaci koje gotovo nitko ne spominje na konferencijama – ručno prepisivanje računa, priprema OTA izvještaja o provizijama, odgovaranje na isto pitanje gosta po deseti put u danu, prijenos podataka iz jednog rezervacijskog sustava u drugi ili slanje informacija o transferu na temelju broja rezervacije.

Takvi su zadaci ponavljajući i predvidivi, što ih čini pogodnima za automatizaciju i relativno sigurnima za prve projekte. Pogreška u takvom procesu, ako postoje odgovarajuće kontrole, u pravilu ne mora izravno utjecati na iskustvo gosta.

Budimo realni. S porastom očekivanja gostiju, velik dio turističkog sektora i dalje troši znatno vrijeme na administrativne aktivnosti koje nisu usmjerene na gosta. Upravo taj dio poslovanja potrebno je rasteretiti kako bi se zaposlenici mogli baviti poslovima veće vrijednosti i zadovoljstva.

Gdje AI može povećati prihode?

Prodaja iskustva, a ne samo noćenja. AI prepoznaje obrasce u ponašanju gosta, poput prethodnih rezervacija, vrste sobe ili povoda putovanja. Na temelju tih podataka može predložiti dodatne usluge – wellness, obrok ili kasniju odjavu – u trenutku kada je gost spremniji prihvatiti ponudu, umjesto slanja jednakih prijedloga svima.

Ponuda u pravom trenutku, a ne prema kalendaru. Umjesto unaprijed određenog rasporeda promotivnih akcija, sustav može pratiti potražnju i poslati ponudu kada procijeni da postoji najveća vjerojatnost njezina prihvaćanja. Taj se trenutak razlikuje ovisno o segmentu gostiju.

Formiranje cijena unutar definiranih pravila. Dinamičko određivanje cijena može donijeti rezultate kada su unaprijed postavljene minimalne i maksimalne cijene te poslovna pravila. AI tada prilagođava cijene unutar zadanih granica, brže nego što bi to čovjek mogao ručno.

Prema procjenama McKinseyja navedenima u autorskom tekstu, kombinacija AI personalizacije i dinamičkog određivanja cijena može pridonijeti rastu prihoda od 3 do 10%, kada se primjenjuje kao dio šireg poslovnog sustava, a ne izolirani alat.

Analiza ZS-a, koju prenosi Cayuga Hospitality Advisors, navodi prosječan rast prihoda od 7,2% kod hotela koji koriste AI sustave za upravljanje prihodima, poput IDeaS-a ili Duetta, te rast od 10 do 30% povezan s individualiziranim ponudama gostima.

Navedene brojke predstavljaju rezultate i procjene iz različitih analiza, a ne zajamčene učinke primjene AI-ja u svakom hotelu.

Gdje AI najbrže skida trošak?

Automatizacija dosadne administracije, bez obzira na to kakav sustav već postoji. Do nedavno ili u velikoj većini slučajeva ovakva je automatizacija tražila pristup preko API-ja, odnosno da dva sustava imaju gotovu, strukturiranu vezu. To više nije uvjet: nove AI tehnologije mogu pročitati fotografirani račun, nestrukturiran email ili skenirani ugovor i iz njega izvući potrebne podatke, bez obzira na to što na drugoj strani ne postoji formalna integracija.

Skidanje pitanja koja se ponavljaju s recepcije. Veliki dio upita gostu – radno vrijeme, parking, doručak, Wifi lozinka – isti je iz dana u dan. AI komunikacija preuzima taj dio razgovora, a recepcija ili podrška ostaju za ono što stvarno traži odluku ili osobni kontakt.

14% više – toliko u prosjeku rastu ocjene usluge gostiju već u prva tri mjeseca nakon uvođenja AI gostinske komunikacije. (HelloShift)

  • Automatsko usklađivanje OTA izvještaja. Provjera provizija i usklađivanje rezervacija s izvještajima Bookinga, Expedije i ostalih kanala zna oduzeti sate tjedno; AI ovo radi u pozadini i samo prijavljuje odstupanja koja treba pogledati.
  • Prekid prepisivanja između sustava za rezervacije i svega ostalog. Kad se podatak jednom unese u sustav za rezervacije, više ga nitko ne prepisuje ručno u računovodstveni ili CRM sustav – AI prenosi podatak i javlja samo kad nešto ne odgovara očekivanom obrascu.

Dvije stvari je ipak potrebno riješiti prije nego što se takva automatizacija pusti u redovni rad. 

Prva je kvaliteta podataka. Sustav koji čita loše skenirane ili dosljedno popunjene dokumente mora imati jasno pravilo što raditi kad nije siguran, umjesto da pogrešku tiho proguta. 

Druga je usklađenost s regulativama o zaštiti podataka, uključujući GDPR: potrebno je unaprijed odlučiti koji podaci smiju napustiti internu infrastrukturu, koliko dugo se čuvaju i tko im smije pristupiti.

O ovome zadnjem, velika većina u ovoj AI eri ne brine, a to je nešto što se može vratiti kao bumerang. Nije teško paziti, samo treba znati postaviti stvari.

Gdje AI ne može zamijeniti čovjeka?

Repetitivan i predvidiv rad je ono što se danas pouzdano automatizira. Čim zadatak uključi procjenu – pritužba gosta, nestandardan zahtjev, osjetljiva situacija – potrebna je osoba koja odlučuje, a AI u najboljem slučaju priprema kontekst za tu odluku.

Promjene cijena su slično osjetljivo područje: dok se povjerenje u sustav ne izgradi kroz nekoliko ciklusa, promjenu cijene vrijedi potvrditi ljudski, a ne pustiti da se izvrši automatski. Isti redoslijed vrijedi i ovdje – prvo podaci, zatim automatizacija pozadinskih procesa, tek onda personalizacija prema gostu – jer svaki sljedeći korak gradi se na pouzdanosti prethodnog.

Odakle krenuti s uvođenjem AI-ja?

Najkonkretniji prvi korak ne zahtijeva kupnju bilo kakvog AI alata. Dovoljno je izdvojiti sat vremena za razgovor s kolegama koji svakodnevno obavljaju najviše ponavljajućih zadataka.

Zapišite sve aktivnosti koje oduzimaju više od dva sata tjedno i među njima odaberite četiri do deset kandidata za automatizaciju. Za svaki zadatak potrebno je utvrditi tri podatka:

  1. Koliko se puta mjesečno zadatak ponavlja?
  2. Koliko minuta u prosjeku traje jedno izvršavanje?
  3. Koliki bi bio trošak potencijalne pogreške?

Ti podaci omogućuju početnu procjenu koje zadatke vrijedi prve automatizirati. Uz njih je prije provedbe potrebno procijeniti i tehničku izvedivost te trošak uvođenja rješenja. Često se pokaže da je najbolji prvi kandidat upravo najdosadniji zadatak na popisu.

Godina 2026. više nije razdoblje u kojem AI u turizmu predstavlja samo zanimljivu temu na konferencijama. Postaje dio svakodnevnog operativnog rada, tiho i u pozadini, upravo onako kako bi trebalo izgledati kada tehnologija zaista funkcionira.

O autoru

Ivan Ilijašić osnivač je travel-tech tvrtke ViagemIT, koja se bavi uvođenjem AI automatizacija, te osnivač Oriolyja, platforme za upravljanje rezervacijama, prodaju i distribuciju tura i turističkih doživljaja. Posljednjih mjeseci surađuje s tvrtkama na prepoznavanju načina na koje umjetna inteligencija može pridonijeti unapređenju poslovnih procesa i rezultata.

Korišteni izvori

  • h2c – istraživanje o primjeni umjetne inteligencije u hotelskim lancima, 2025.
  • McKinsey – procjene učinaka AI personalizacije i dinamičkog određivanja cijena.
  • ZS / Cayuga Hospitality Advisors – analiza učinaka AI sustava za upravljanje prihodima i personalizaciju.
  • Mews – 2026 Hospitality Industry Outlook.
  • HotelFriend – 7 Ways AI Automation Is Transforming Hospitality in 2026.
  • HelloShift – AI Suite: Transform Hotel Ops in 2026.
  • Conduit – What Smart Hospitality Operators Are Doing Differently in 2026.
Redakcija Tragento
O autoru

Redakcija Tragento

Redakcija Tragenta – vijesti, analize i trendovi u turizmu

Redakcija Tragenta predstavlja urednički tim B2B portala usmjerenog na turističku industriju. Tim čine autori i stručnjaci s iskustvom u različitim segmentima turizma, uključujući aviokompanije, hotelski sektor, travel tech kompanije, turističke agencije i touroperatorske sustave.

Tragento.com koristi kolačiće kako bi omogućio bolje korisničko iskustvo. Nastavkom posjeta našoj web stranici pristajete na korištenje kolačića.