Europa se vratila na 6,9 milijuna letova, a regija raste još i brže
Europska unija u 2025. zabilježila je 6,9 milijuna komercijalnih letova, 3,8 posto više nego godinu ranije. Iza povratka prema pretpandemijskim razinama krije se znatno zanimljivija regionalna priča: jug i jugoistok Europe rastu brže, a među tržištima Adriatic regije posebno se izdvaja Bosna i Hercegovina.
Europski zračni promet praktično je zatvorio postpandemijski ciklus oporavka. Prema najnovijim podacima Eurostata, u državama Europske unije tijekom 2025. obavljeno je 6,9 milijuna komercijalnih letova, u odnosu na 6,7 milijuna godinu ranije. To je rast od 3,8 posto, dok je broj letova ponovno vrlo blizu razini iz 2019., kada ih je bilo oko sedam milijuna.
No, europsko tržište ne oporavlja se jednakom brzinom. EUROCONTROL za šire područje svoje mreže bilježi 11,1 milijun letova u 2025., 4,1 posto više nego godinu ranije, te izričito navodi da je jugoistočna Europa bila najbrže rastući dio mreže. Južna europska tržišta već su uglavnom iznad pretpandemijskih razina, ponajprije zbog snažne turističke potražnje.
Pritom treba razlikovati dva podatka. Eurostatovih 6,9 milijuna odnosi se na komercijalne letove u EU-u, dok EUROCONTROL prati širu europsku mrežu, uključujući države izvan Unije i prelete. Upravo taj širi pogled daje bolju sliku onoga što se događa na tržištima Adriatic regije.
BiH raste 19 posto, Hrvatska ostaje najveće regionalno tržište
U apsolutnim brojkama Hrvatska je tijekom 2025. bila najveće tržište među promatranim državama regije, s prosječno 359 dolazaka i odlazaka dnevno. Slijede Srbija i Crna Gora, koje EUROCONTROL u ovom prikazu vodi zajedno zbog integriranog pružatelja usluga kontrole zračnog prometa, s 317 letova dnevno.
Albanija je bila na 192, Bosna i Hercegovina na 74, a Slovenija na 71 prosječnom dnevnom dolasku ili odlasku.
| Tržište | Prosjek dnevnih dolazaka i odlazaka 2025. | Promjena vs. 2024. | Prosjek svih letova s preletima |
|---|---|---|---|
| Hrvatska | 359 | +4% | 2.743 |
| Srbija / Crna Gora* | 317 | +4% | 2.877 |
| Albanija | 192 | +2% | 1.099 |
| Bosna i Hercegovina | 74 | +19% | 1.628 |
| Slovenija | 71 | +5% | 1.612 |
* EUROCONTROL Srbiju i Crnu Goru u ovom izvještaju prikazuje zajedno zbog integriranog ANSP-a. Podatak u posljednjem stupcu uključuje dolaske, odlaske i prelete te ga ne treba poistovjećivati s turističkim ili aerodromskim prometom.
Najveće iznenađenje je Bosna i Hercegovina. Rast broja dolazaka i odlazaka od 19 posto bio je među najvišima u cijeloj EUROCONTROL-ovoj mreži. Organizacija taj skok povezuje prije svega sa širenjem operacija Wizz Aira, Ryanaira i Turkish Airlinesa, posebno na linijama prema Njemačkoj, Turskoj i Italiji.
Za turističko tržište taj je podatak važniji od same niske apsolutne baze. BiH pokazuje koliko brzo dodatni low-cost kapacitet može promijeniti dostupnost destinacije i otvoriti nova emitivna tržišta.
Low-cost prijevoznici mijenjaju geografiju europskog rasta
EUROCONTROL zaključuje da su mediteranska i jugoistočna tržišta dala nerazmjerno velik doprinos rastu europskog prometa tijekom 2025. Razlozi su kombinacija leisure potražnje, većih turističkih tokova i širenja low-cost prijevoznika.
Low-cost prijevoznici pritom su prvi put postali najveći segment europskog tržišta prema broju letova, neznatno ispred tradicionalnih mrežnih prijevoznika. Njihove operacije rasle su oko šest posto u odnosu na 2024.
BiH se ponovno izdvaja. Prema EUROCONTROL-ovoj analizi operacija aviokompanija, Moldavija, Bosna i Hercegovina i Turska imale su najmanje 50-postotni rast low-cost operacija u odnosu na pretpandemijsko razdoblje.
Za Adriatic regiju to ima vrlo konkretne posljedice. Rast više nije rezerviran samo za najveće turističke aerodrome i nacionalne prijevoznike. Sekundarne zračne luke i manja tržišta mogu u kratkom roku dobiti velik broj novih sjedala ako ih prijevoznici uključe u svoje baze i mreže.
S druge strane, ovisnost o low-cost modelu donosi i veću izloženost čestim promjenama kapaciteta. Linije se mogu brzo otvoriti, ali i jednako brzo smanjiti ako prijevoznik pronađe profitabilniju alternativu na drugom tržištu.
Ljetni mjeseci i dalje snažno ovise o charter prometu
Eurostatovi podaci pokazuju i koliko sezonalnost i dalje određuje europsko tržište. Neredovni komercijalni letovi, u koje ulazi i charter promet, činili su 8,5 posto svih letova u EU-u tijekom 2025.
Međutim, u lipnju je njihov udio narastao na 11,2 posto, u srpnju na 12,3 posto, a u kolovozu na 11,4 posto. Kolovoz je bio i najprometniji mjesec u godini s nešto više od 693.000 komercijalnih letova.
To je posebno relevantno za Hrvatsku, Crnu Goru, Albaniju i ostala izrazito sezonska leisure tržišta. Unatoč širenju redovnih low-cost linija, charter i drugi neredovni kapaciteti još imaju vidljivu ulogu tijekom vrhunca sezone.
Veći promet pojačava pritisak na zračni prostor
Rast nije važan samo iz perspektive aerodroma. Adriatic regija nalazi se i na jednom od prometnijih europskih zračnih koridora.
Kada se uz dolaske i odlaske uključe preleti, EUROCONTROL je tijekom 2025. evidentirao prosječno 2.877 letova dnevno u području Srbije i Crne Gore te 2.743 u hrvatskom zračnom prostoru. BiH je bila na 1.628 letova, Slovenija na 1.612, a Albanija na 1.099.
Ti brojevi djelomično odražavaju i promjene ruta zbog zatvorenih ili ograničenih zračnih prostora istočne Europe i Bliskog istoka. Zato nisu izravna mjera turističke potražnje, ali vrlo dobro pokazuju operativni pritisak pod kojim se nalazi regionalna infrastruktura.
Hrvatska je tijekom 2025. pritom napravila vidljiv pomak: kašnjenja povezana s kapacitetom i nedostatkom osoblja u kontroli zračnog prometa smanjena su za 78 posto u odnosu na 2024. Ipak, EUROCONTROL navodi Zagreb i Beograd među centrima koji su tijekom godine bili pogođeni ozbiljnijim vremenskim poremećajima. Sarajevo je također zabilježilo rast prometa u svom kontrolnom području, uz pritisak na kapacitete.
To je upozorenje i za turističku industriju. Daljnji rast broja sjedala neće ovisiti samo o potražnji, hotelima i novim linijama. U ljetnim vrhuncima sve će važniji biti kapaciteti zračnih luka, kontrole leta i ukupne europske mreže.
EUROCONTROL za 2026. u osnovnom scenariju očekuje oko 11,3 milijuna letova na području ECAC-a, odnosno 2,7 posto više nego 2025., dok bi do 2032. promet mogao dosegnuti približno 12,8 milijuna letova godišnje. Prognoza je trenutačno opreznija zbog geopolitičkih rizika, no temeljni trend ostaje isti: južna i istočna Europa rastu brže od tradicionalnih tržišta sjeverozapadne Europe.
Za Adriatic regiju zato više nije glavno pitanje hoće li potražnja rasti. Važnije je koliko dodatnog prometa aerodromi, aviokompanije i sustav kontrole zračnog prometa mogu kvalitetno prihvatiti tijekom nekoliko najopterećenijih ljetnih mjeseci.
