airBaltic ulazi u Chapter 11
Latvijski airBaltic pokrenuo je postupak financijskog restrukturiranja prema američkom Chapteru 11. Kompanija planira nastaviti redovan promet, dok bi 350 milijuna eura novog financiranja trebalo osigurati likvidnost tijekom postupka.
airBaltic je 14. rujna podnio zahtjev američkom Stečajnom sudu za južni okrug New Yorka. Postupak je evidentiran pod brojem 26-12188, a obuhvaćene su i povezane kompanije Air Baltic Training i Baltijas Kravu Centrs. Američko Ministarstvo pravosuđa potvrdilo je da su podnesene dobrovoljne prijave za zaštitu prema Chapteru 11.
Novo financiranje trebalo bi kupiti vrijeme za restrukturiranje
Kompanija je dogovorila 350 milijuna eura debtor-in-possession financiranja, koje još mora odobriti sud. U financiranju sudjeluju Strategic Value Partners, Barclays, Hayfin Capital Management, Morgan Stanley i Oaktree Capital Management. Trošak financiranja iznosi oko 12 posto.
Chapter 11 omogućuje airBalticu da nastavi poslovati dok pregovara s vjerovnicima i mijenja strukturu duga. Letovi, prodaja karata i korisničke usluge zasad se nastavljaju bez promjena, a kompanija cilja završetak restrukturiranja oko lipnja 2027. godine.
Financijski problemi nisu nastali preko noći. airBaltic je 2025. ostvario prihod od 779,3 milijuna eura uz neto gubitak od 44,3 milijuna eura. Kompanija je pritom ostala izložena rastu cijena goriva jer nije imala dovoljno zaštićene buduće potrebe za mlaznim gorivom. Prije Chaptera 11 pokušavala je prikupiti do 257 milijuna eura novog duga, uz vrlo visok trošak financiranja.
Manja flota mijenja i poslovni model airBaltica
Restrukturiranje će biti vidljivo i u operacijama. airBaltic trenutno raspolaže s 54 Airbusa A220-300, ali je već najavio smanjenje flote na 36 zrakoplova do kraja 2026. Time se praktično napušta ranija ambicija rasta prema floti od 100 zrakoplova.
Posebno je zanimljiva najava smanjenja wet-lease poslovanja. airBaltic je posljednjih godina postao važan dobavljač zrakoplova i posada drugim europskim prijevoznicima. Zato restrukturiranje nije samo latvijsko pitanje: manje ACMI kapaciteta može utjecati na aviokompanije koje su tim modelom pokrivale sezonsku potražnju, nedostatak posada ili prizemljene zrakoplove.
Za Latviju je ulog još veći. Država drži 88,37 posto kompanije, dok Lufthansa ima 10 posto. airBaltic je 2025. prevezao 5,2 milijuna putnika i ostaje temelj povezanosti Rige i šire baltičke regije s europskim tržištima.
Izvor: Reuters
