Transformacije hotelskih smještaja na crnogorskoj obali
Crnogorsko primorje na pragu je velike transformacije smještajnih kapaciteta i repozicioniranja na mapama luksuznog te specifičnog nišnog turizma. Dok Tivat ubrzano radi na privlačenju globalnih hotelskih brendova s pet zvjezdica i rješavanju statusa ekskluzivnih lokacija poput otoka Sveti Marko, Ulcinj bilježi povratak na zapadnoeuropska tržišta. To se događa kroz strukturirana ulaganja u kultno nudističko naselje Ada Bojana.
Zajednički nazivnik ovih promjena je jasan: crnogorski hotelski sektor u potpunosti napušta zastarjele koncepte i fokusira se na visoku dodanu vrijednost. Ovo za regionalnu industriju znači otvaranje novih kanala prodaje i potražnju za kvalitetnim aviovezama.
Tivat kao mediteransko središte luksuza male koncentracije
Strategija razvoja tivatske rivijere u idućim godinama oslanja se na okupljanje najzvučnijih imena svjetskog hotelijerstva na relativno malom geografskom prostoru. Dugogodišnji pregovori oko preuzimanja atraktivnog otoka Sveti Marko ušli su u završnu fazu. Detalji investicije službeno se dogovaraju u Parizu. Također, ulazak novog stranog investitora trebao bi definirati sudbinu ovog zapostavljenog turističkog objekta. Sve će se odvijati uz strogi nadzor Uprave za zaštitu kulturnih dobara kako bi se očuvala lokalna baština.
Paralelno s time, u gradu se priprema teren za nove projekte. Lokalna ALK Group već je osigurala partnerstvo s Radisson Hotels grupacijom za potpuno novi hotel “Tivat”. Time se dodatno pojačava konkurencija u destinaciji gdje već godinama uspješno operiraju Regent Porto Montenegro i The Chedi Luštica Bay.
Pomiču se stvari i na području Plavog horizonta, gdje se privode kraju pregovori s lancem Four Seasons Hotels and Resorts. S druge strane, transformacija kultnog hotela Mimoza trenutno ovisi o administrativnim koracima, odnosno izmjenama urbanističko-tehničkih uvjeta. To je nužno kako bi se zadovoljili zahtjevi investitora za povećanjem katnosti. Na taj način bit će ispunjen preduvjet za ulazak još jednog globalnog brenda.
Povratak Ade Bojane: Kako je Ulcinjska rivijera oživjela zaboravljenu nišu
Na krajnjem jugu obale, HTP Ulcinjska rivijera provodi potpuno drugačiju, ali komercijalno iznimno zanimljivu strategiju. Nakon tri desetljeća investicijske stagnacije i ozbiljnih financijskih dubioza – uključujući i blokadu računa od 600.000 eura koja je riješena u suradnji s Vladom – menadžment je pokrenuo intenzivan ciklus obnove s jasnim ciljem. Dakle, cilj je repozicionirati Adu Bojanu kao resort s četiri zvjezdice do 2030. godine.
Fokus je stavljen na povratak tradicionalnih zapadnoeuropskih emitivnih tržišta koja traže naturistički turizam visoke kvalitete. Ključni poslovni korak napravljen je na specijaliziranim sajmovima, prije svega u Utrechtu. Kao rezultat, potpisana su četiri ugovora s ključnim turoperatorima, kao što su nizozemski InterNatur i EuroNatur te njemački Miramar i udruženje Deutsche Freikörperkultur.
Ovaj povratak operatera koji su napustili destinaciju prije petnaest godina izravno je povezan s unaprjeđenjem infrastrukture. Na Adi Bojani je u tijeku obnova smještajnih jedinica na razinu četiri zvjezdice. Također, rekonstruirane su ugostiteljske terase, a u suradnji s Morskim dobrom planira se i revitalizacija objekata na samoj obali koji su izvan funkcije još od 1995. godine. Dodatno, sigurnost resorta podignuta je uvođenjem digitalnih rampi. To je u naturističkom segmentu jedan od temeljnih preduvjeta za dolazak gostiju.
Poslovni izazovi: Avio-povezanost kao ključ uspjeha
Svi ovi investicijski zahvati izravno ovise o stabilnosti i širenju zračne povezanosti Crne Gore tijekom cijele godine. Povratak zahtjevnih turoperatora s tržišta Beneluxa i Njemačke omogućen je tek nakon otvaranja novih aviolinija prema Podgorici i Tivtu iz Amsterdama i Maastrichta.
Financijski pokazatelji potvrđuju opravdanost ovih investicija. Ulcinjska rivijera u ovoj sezoni bilježi rast rezervacija od 15%, broj noćenja veći je za 18%, dok su prihodi skočili za gotovo 40% u odnosu na početne faze restrukturiranja. Za agencijski i turoperatorski sektor u regiji, ovi pomaci znače stabilizaciju ponude na crnogorskom primorju. Također, znače prelazak s masovnog turizma na visokoplatežne niše koje donose bolju profitabilnost i produljenje sezone.
