U posljednje vrijeme sve češći incidenti s bespilotnim letjelicama u blizini europskih zračnih luka ponovno su otvorili pitanje sigurnosti civilnog zrakoplovstva. Rastuća prijetnja iz zraka: Europski aerodromi traže državnu obranu od dronova, a najnoviji slučaj na Minhenskome aerodromu, gdje su zbog više uočenih dronova privremeno obustavljeni letovi i pogođene tisuće putnika, poslužio je kao snažan sigurnosni alarm.
Njemačko udruženje zračnih luka (ADV) upozorava da se broj incidenata ubrzano povećava te traži od države da preuzme odgovornost za detekciju i obranu od dronova – uz centralno financiranje i koordinaciju. Samo do kraja kolovoza 2025. godine, u Njemačkoj je zabilježeno 144 slučajeva narušavanja sigurnosti u zračnom prostoru iznad aerodroma.
Eskalacija prijetnje: od hobista do hibridnih napada
Incidenti se kreću od nesvjesnog kršenja zabranjenih zona od strane rekreativnih pilota pa sve do sumnji na namjerno ometanje ili špijunažu nad vojnim i civilnim objektima. Podaci pokazuju da se u nekim saveznim državama Njemačke broj opažanja dronova nad vojnim instalacijama utrostručio u odnosu na prethodnu godinu, što dodatno pojačava strah od hibridnih prijetnji.
Za zračne luke, dronovi predstavljaju izravnu sigurnosnu opasnost: sudar s putničkim avionom tijekom polijetanja ili slijetanja mogao bi imati katastrofalne posljedice.
ADV: Sigurnost ne smije biti budžetsko pitanje
Ralph Beisel, glavni direktor ADV-a, naglašava da zatvaranje međunarodnog čvorišta poput Münchena ne samo da narušava sigurnost, već i povjerenje putnika u zračni promet. Osim sigurnosnog aspekta, posljedice kašnjenja i otkazivanja letova imaju i snažan gospodarski učinak.
Stoga ADV traži:
- Državnu odgovornost – detekcija i obrana od dronova moraju biti definirane kao suverena zadaća države, a ne odgovornost samih aerodroma.
- Osnivanje centralnog kompetencijskog centra – koji bi povezao Saveznu policiju, vojsku i državne institucije.
- Situacijski centar za rano prepoznavanje prijetnji – kako bi se dronovi identificirali i procjenjivali prije nego što ugroze letove.
- Jasne procedure za djelovanje protiv dronova – tko i kada smije reagirati te kojim metodama.
Pravne i tehničke barijere
Njemački zakoni reguliraju zone zabrane letenja, no ne i konkretne mjere obrane. Za sada se sve oslanja na opće zakone o prevenciji prijetnji i policijske ovlasti. Planirane izmjene zakona trebale bi ojačati ulogu Savezne policije i omogućiti ciljano korištenje Bundeswehra, no to otvara i ustavne dvojbe. Naime, prema njemačkom Ustavu, vojska se unutar zemlje može angažirati samo u iznimnim situacijama, pa se mnogi zalažu da policija dobije šire tehničke i pravne ovlasti.
S tehničke strane vodi se utrka s vremenom. Rade se sustavi za:
- Detekciju – radari, optički i infracrveni senzori te radiofrekvencijska analiza mogu otkriti dron, ali i njegovog operatera.
- Neutralizaciju – istražuju se presretački dronovi, sustavi za ometanje signala ili preuzimanje kontrole nad letjelicom.
Sve učestaliji incidenti jasno pokazuju da je sigurnost europskog neba pod pritiskom novih tehnologija. Dok se nacionalne vlade bore s pravnim i tehničkim okvirima, svaki novi slučaj poput onog u Münchenu podsjetnik je da vrijeme za djelovanje istječe. Uspostava državnih sustava obrane od dronova postaje ključna ne samo za sigurnost putnika, već i za očuvanje povjerenja u zračni promet – temelj modernog europskog turizma i gospodarstva.