Popularnost kratkoročnog najma stanova, poznatog kao „stan na dan“, posljednjih je godina u Srbiji značajno porasla, osobito u većim gradovima poput Beograda, Novog Sada i Niša. Dok je ovaj model najma privukao turiste i generirao dodatne prihode za vlasnike nekretnina, izazvao je i niz problema zbog nedovoljne zakonske regulative, pritiska na stambeno tržište i pritužbi stanara. Zbog toga se nadležne institucije suočavaju s potrebom dodatne regulacije kako bi uspostavile ravnotežu između interesa vlasnika nekretnina, turističke industrije i lokalnog stanovništva.
Tržište „stana na dan“ u Srbiji
Popularnost kratkoročnog najma u Srbiji uglavnom potiču turistički posjeti, poslovna putovanja te studenti i mladi radnici koji traže privremeni smještaj. Platforme kao što su Airbnb i Booking.com omogućile su vlasnicima nekretnina da ponude svoje stanove za kratkoročne najmove, čime su dodatno ojačane ekonomske koristi za privatne iznajmljivače. Međutim, povećana potražnja za stanovima na dan također je utjecala na porast cijena dugoročnog najma i nekretnina u cjelini, što stvara dodatni pritisak na lokalno stanovništvo koje si sve teže može priuštiti stanovanje u većim gradovima.
Postojeća regulativa i zakonske praznine
Trenutna zakonska regulativa u Srbiji prepoznaje kratkoročni najam stanova kao legalnu djelatnost, no zakonodavni okvir nije dovoljno jasno definiran. Vlasnici su obvezni prijaviti svoju djelatnost i platiti poreze na prihod od najma, ali zbog nedostatka jasne kontrole i nadzora mnogi stanodavci ne ispunjavaju ove obaveze. Dodatno, postojeći Zakon o stanovanju i održavanju zgrada nije posebno prilagođen modelu kratkoročnog najma, što otežava upravljanje ovim oblikom najma unutar stambenih zajednica.
Primjer: U Beogradu su neke stambene zajednice odlučile zabraniti kratkoročne najmove kako bi osigurale mir i sigurnost stanara. Međutim, pravni okvir za ovakve odluke nije jasan, što često dovodi do pravnih sporova između stanara i vlasnika stanova koji se koriste za „stan na dan“.
Novi prijedlozi za regulaciju
Uzimajući u obzir sve veći utjecaj kratkoročnog najma na lokalnu zajednicu, Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija Republike Srbije trenutno radi na prijedlogu izmjena zakona koje bi mogle uključivati sljedeće mjere:
- Obvezna registracija za sve stanove koji se iznajmljuju na dan kako bi se smanjila siva ekonomija i povećao prikupljeni porezni prihod.
- Kvota za broj stanova koji se mogu iznajmljivati na dan unutar određenih zona, čime bi se ograničila prekomjerna komercijalizacija stambenih područja.
- Povećani porezi na kratkoročni najam, čime bi se ublažili negativni efekti na tržište nekretnina.
- Prijava gostiju u policiji ili putem online sustava kako bi se osigurala bolja sigurnost.
Reakcije vlasnika i stanara
Očekivane promjene izazvale su mješovite reakcije. Vlasnici nekretnina koji ostvaruju značajan prihod od „stana na dan“ smatraju da bi stroža regulacija mogla dovesti do pada prihoda i interesa za ulaganje u nekretnine. S druge strane, stanari u zgradama s velikim brojem stanova na dan upozoravaju na povećane probleme s bukom, smanjenjem sigurnosti i opterećenjem zajedničkih prostora.
„Naša zgrada više liči na hotel nego na stambenu zajednicu,“ rekla je Sanja Marković, stanarka iz centra Beograda, ističući da prisutnost kratkoročnih najmača često ugrožava privatnost i sigurnost stalnih stanara.
Iskustva iz inozemstva kao potencijalni modeli
U mnogim europskim gradovima, poput Barcelone, Amsterdama i Pariza, uvedene su stroge regulacije za kratkoročni najam koje bi mogle poslužiti kao primjeri za Srbiju. Ove mjere uključuju limitirane dozvole, ograničenje broja dana za najam te visoke kazne za neovlašteno iznajmljivanje. Implementacija ovih mjera dovela je do smanjenja broja stanova dostupnih za kratkoročni najam i djelomično ublažila stambene probleme.
Potreba za uravnoteženim rješenjem
Dok „stan na dan“ nudi mnoge ekonomske prednosti, održavanje balansa između ekonomske koristi i društvenih potreba postaje nužnost. Srpska vlada nalazi se pred izazovom definiranja zakonskih mjera koje bi osigurale da kratkoročni najam ne šteti lokalnim zajednicama i tržištu dugoročnog najma. Očekuje se da će nove regulacije, koje bi trebale biti donesene do kraja 2024. godine, osigurati transparentniji sustav te smanjiti negativne učinke po lokalne zajednice i tržište stanovanja.